Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Na tržištu 60 posto hljeba iz sive zone

Prošla godina je bila izuzetno teška za poljoprivrednu i prehrambenu industriju u BiH, a posebno u Federaciji BiH. Zbog ekstremnih suša, ostvareni su ekstremni gubici u poljoprivredi koji se mjere stotinama miliona eura.

Proizvodnja pšenice bila je rekordno niska, ne samo zbog lošeg uroda nego i zato što su poljoprivrednici zasijali male količine pšenice zbog niskih otkupnih cijena u prethodnim godinama. Tako je u BiH ukupno požnjeveno između 60.000 do 70.000 tona pšenice, a u FBiH skoro da i nije bilo otkupa pšenice.

Prema podacima Žitozajednice BiH, prošla godina je bila jedna od najtežih poslijeratnih godina u razvoju i poslovanju mlinsko-pekarske industrije. Prije rata u BiH bilo je 12 velikih mlinova i imali su preko 80 posto tržišnog učešća u brašnu i hljebu, a u prošloj godini opstala su samo tri mlina: Klasov mlin, te mlinovi u Bijeljini i Bugojnu, svi ostali ili su propali ili su trenutno u fazi likvidacije.

Poremećaj proizvodnje

"Zbog ovakve situacije imali smo uvoz pšenice od 335.680 tona, što je više za šest posto od prosječno ostvarenog uvoza pšenica u posljednjih 10 godina. Prosječna uvozna cijena bila je 453 KM po toni i ona je za šest posto veća od prosječne cijene iz 2011. godine", kazao je direktor Žitozajednice BiH Alija Šabanović.

Ovakva situacija na tržištu izazvala je poremećaje i u ukupnoj proizvodnji u mlinsko-pekarskoj industriji. U 2010. imali smo proizvodnju 234.755 tona brašna, 2011. 226.883 tone, znači pet posto manje, dok za 2012. još nema zvaničnih podataka, ali je proizvodnja sigurno manja za pet posto. To je razlog za znatno povećanje uvoza brašna iz godine u godinu, tako smo 2009. uvezli 54.339 tona, 2010. 62.932 tone, a prošle godine 65.006 tona, što je za 10 posto više nego 2011, kada je uvezeno 60.462 tone.

"Znači, imamo manju proizvodnju domaće pšenice, a veći uvoz pšenice i brašna. Ovo je rekordan uvoz brašna u poslijeratnim godinama i za 100 posto je veći od ukupnog uvoza brašna 2007. godine", rekao je Šabanović.

Interesantna je situacija sa stanjem u pekarskoj industriji, dok su pekare proteklih godina bile u ogromnim gubicima i borile se sa ogromnim problemima, došlo je do naglog porasta malih pekara.

"U 2011. otvoreno je 585 novih pekara u FBiH, a prošle godine 85 pekara. 2011. u sistemu PDV-a (pekare koje imaju godišnji promet veći od 50.000 KM) bilo je 888 pekara u BiH, a bile su ukupno registrovane 1.492 pekare, znači 604 pekare nisu bile u sistemu PDV-a. Prošle godine 993 pekare bile su u sistemu PDV-a, 109 pekara više nego godinu ranije, a ukupno je registrovana 1.481 pekara, te u sistemu PDV-a nije bilo 488 pekara", rekao je Šabanović, te dodao kako je situacija drastično različita u RS-u i FBiH.

Izvan sistema

"Dok u RS-u nemamo ni jednu malu pekaru koja nije u sistemu PDV-a, dotle u Federaciji od ukupno 1.165 pekara u sistemu PDV-a je 546 pekara, što znači da u sistemu nije 47 posto pekara. Razlog za to je što inspekcijski organi ne kontrolišu primjenu propisa, posebno Pravilnika o minimalnim utrošcima brašna u proizvodnji pekarskih proizvoda, koji nalaže da se evidentiraju svi ulazi brašna u pekare i tačno je propisano koliko se mora proizvesti hljeba od određene količine brašna. Da to inspekcije kontrolišu, situacija ne bi bila ovakva kakva jeste, a vidimo da u RS-u inspekcije rade svoj posao. Ovo se naravno odrazilo i na rast sivog tržišta. Sivo tržište hljeba u 2010. bilo je 56 posto, 2011. 57 posto, a ove godine sivo tržište je već prešlo 60 posto. Dok je tržišno učešće velikih pekara u ukpnoj proizvodnji i potrošnji hljeba bilo 12 posto 2011, prošle godine je spalo ispod 10 posto", kazao je direktor Žitozajednice.

To sve govori da su pekari ostavljeni sami sebi i odgovor zbog čega pekari i mlinari tako loše posluju je upravo sivo tržište, jer proizvođači koji rade u sivoj zoni ne plaćaju PDV, ne plaćaju doprinose na plate ni poreze i zbog toga su konkurentniji na tržištu.

Prema Šabanovićevim riječima, oni koji posluju legalno zbog sivog tržišta ne mogu postići ekonomsku cijenu svojih proizvoda. Tokom cijele prošle godine cijene hljeba i brašna bile su stabilne, a prosječna uvozna cijena pšenice bila je šest posto veća i ta razlika je išla na teret proizvođača.

Mlinovi u BiH nikad nisu imali težu situaciju sa likvidnošću i nikad im nije bilo teže doći do kredita, bez obzira na uslove koji su vrlo nepovoljni, zato se susreću sa problemima i ne mogu da nabave značajne zalihe pšenice, dodao je Šabanović, te istakao da Vlada nije ni pokušala da sagleda situaciju u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, jer je Vladi jedini problem da obezbijedi budžet i korisnike budžeta te da po osvajanju vlasti raspodijeli funkcije u javnim institucijama i državnim.